.png)
Krpelji su poznati pratitelji proljeća i ljeta. Nalaze se u šumama, na livadama, u vrtovima pa čak i u parkovima, zbog čega su pravodobna zaštita i temeljit pregled tijela nakon boravka na otvorenom neophodni.
Hrvatska je jedna od europskih zemalja u kojima se pojavljuju infekcije koje prenose krpelji. Krpelj na livadi iza kuće ili u obližnjoj šumi stoga može prenijeti ozbiljnu bolest. Krpelji su paraziti koji se hrane krvlju životinja i ljudi te mogu prenositi uzročnike bolesti stečene od prethodnog domaćina.
Ljudi u Hrvatskoj mnogo vremena provode na otvorenom, bilo u šetnji obližnjim šumama, planinarenju ili radu u vrtu. Krpelji mogu biti prisutni u svim tim okruženjima. Tijekom hladnih zimskih uvjeta postaju neaktivni, a s porastom temperatura ponovno se aktiviraju. Budući da im je za razvoj potreban krvni obrok, najčešće ih susrećemo od proljeća do jeseni, a aktivnost je često najveća od svibnja do listopada.
Krpelju je potreban krvni obrok kako bi prešao iz jednog razvojnog stadija u drugi. Njegov dug životni ciklus omogućuje mu i da dugo zadrži uzročnike bolesti.
Krpelji preferiraju vlažne listopadne šume s gustim podrastom, ali se sve češće pojavljuju i u vrtovima te gradskim parkovima. Čekaju na niskoj vegetaciji i prihvaćaju se za domaćina koji prolazi. Nakon što dospiju na tijelo, traže mjesta na kojima je koža mekana i dobro prokrvljena, primjerice iza ušiju, u pazusima, preponama, na vlasištu, iza koljena ili oko gležnjeva. Njihova slina sadrži tvari s anestetičkim djelovanjem, pa se ugriz često ne primijeti.
Krpelji se ne oslanjaju na vid. Poseban osjetilni organ na prednjim nogama omogućuje im otkrivanje topline, kretanja, mirisa i ugljikova dioksida koji izdiše potencijalni domaćin. Ne skaču i ne lete; za čovjeka ili životinju prihvate se pri izravnom kontaktu s vegetacijom. Zatim otpužu do prikladnog mjesta s tankom kožom, umetnu usni aparat i izluče slinu koja sadrži antikoagulantne i anestetičke tvari. Rizik se krije upravo u toj slini jer zaraženi krpelj tijekom hranjenja može prenijeti mikroorganizme koji uzrokuju bolesti na novog domaćina.
Žlijezde slinovnice krpelja izlučuju enzime, antikoagulanse i anestetičke tvari. Zato se početni ugriz obično ne osjeti. Brzo uklanjanje važno je jer se vjerojatnost prijenosa nekih uzročnika bolesti koje prenose krpelji može povećavati što je zaraženi krpelj dulje pričvršćen.
Upotrijebite finu šiljastu pincetu. Uhvatite krpelja što bliže koži i njegovu usnom aparatu, a ne za napuhani trbuh, te ga ravnomjerno povucite prema gore. Nemojte ga premazivati uljem, vazelinom ili drugim masnim tvarima jer nadraživanje može povećati izlučivanje sline i sadržaja probavila.
U Hrvatskoj se pojavljuju infekcije koje prenose krpelji. Dvije najpoznatije bolesti su lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis.
Lajmska borelioza najčešća je bolest koju prenose krpelji u Hrvatskoj i može se pojaviti u različitim dijelovima zemlje. Uzrokuju je bakterije roda Borrelia. Trenutačno ne postoji cjepivo za ljude protiv lajmske borelioze.
Prvi znakovi mogu se pojaviti nekoliko dana do nekoliko tjedana nakon zaraze. Bezbolno područje crvenila može se postupno širiti prema van i oblikovati prsten sa svjetlijim središtem. Osip se ne mora uvijek razviti izravno na mjestu ugriza, a kod nekih zaraženih osoba može potpuno izostati.
Ako se ne liječi, infekcija može zahvatiti živčani sustav, zglobove ili srce. Svatko tko nakon ugriza krpelja primijeti širenje osipa ili druge zabrinjavajuće simptome trebao bi što prije potražiti liječnički savjet. Lajmska borelioza liječi se antibioticima.
Krpeljni meningoencefalitis ozbiljna je virusna infekcija središnjega živčanog sustava koja se prenosi ugrizom zaraženog krpelja. U početnoj fazi simptomi mogu nalikovati gripi te uključivati glavobolju, povišenu temperaturu i bolove u mišićima. Nakon privremenog poboljšanja može uslijediti druga faza s visokom temperaturom, jakom glavoboljom, mučninom, povraćanjem, drhtanjem te, u nekim slučajevima, poremećajem svijesti ili koncentracije.
Za krpeljni meningoencefalitis ne postoji specifično antivirusno liječenje, ali cijepljenje pruža učinkovitu prevenciju. Razmaci docjepljivanja trebaju slijediti aktualne preporuke nadležnih javnozdravstvenih tijela.
Pri boravku u vrtu, na livadi, u šumi ili planinama kombinirajte više zaštitnih mjera. Nosite dugu, po mogućnosti svijetlu odjeću, uvucite nogavice u čarape te upotrebljavajte prikladnu obuću i pokrivalo za glavu. Pri radu u vrtu mogu biti korisne visoke čizme.
Krpelje u dom mogu unijeti i kućni ljubimci, pa ih treba primjereno zaštititi i redovito pregledavati. Oko kuće često kosite travnjak i izbjegavajte gustu, neodržavanu vegetaciju u kojoj se krpelji mogu zadržavati.
Za dodatnu zaštitu nanesite prikladan repelent protiv krpelja. Effect Protect repelent protiv krpelja može se, u skladu s etiketom proizvoda, nanijeti na izloženu kožu ili odjeću te pruža zaštitu do 7 sati. Njegov nježan, kremasti losion ostavlja suh i neljepljiv osjećaj te je, kada se primjenjuje prema uputama, prikladan za cijelu obitelj, uključujući djecu stariju od 3 godine. Može se upotrebljavati i zajedno sa sredstvom za zaštitu od sunca.
